Povodom osam vjekova autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve i osnivanja Mitropolije crnogorsko-primorske, kao i 1.500 godina kontinuiranog postojanja Manastira Podlastva nedavno je izašla monografija o ovom manastiru, koja je predstavljena u sali Narodne biblioteke Budve na Citadeli. Izdavači monografije su IIU Mitropolije crnogorsko-primorske „Svetigora” i JU Narodna biblioteka Budve, a u tom je pomogla i Opština Budva.
O monografiji „Manastir Rođenja Presvete Bogorodice Podlastva” ovom prilikom govorili su mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, mr Lucija Đurašković, istoričarka umjetnosti, Jovan Markuš, urednik monografije, kao i Marko Carević, gradonačelnik Budve, a program je vodila Stanka Stanojević.
Predsjednik Opštine Budva Carević podsjetio je da Manastir Podlastva gazi već milenijum i po, i ukazao na značaj i drugog jubileja, osam vjekova SPC. Kako je Carević istakao, Crkva je tokom osam vjekova bila duhovni svjetionik srpskog naroda i nosilac svijesti o njegovom kulturnom i nacionalnom identitetu, a da je Podlastva bila vjekovno okupljalište Grbljana.
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, pohvalivši rad Jovana Markuša, glavnog urednika ove monografije, kao i ostalih koji su radili na njoj, istakao je da je riječ o izuzetno vrijednim tekstovima, koji osvjetljavaju i nove istorijske, književne i arheološke činjenice vezane za ovaj manastir. Mitropolit se ovom prilikom osvrnuo i na noviju crnogorsku istoriju, a čije posledice se i danas osjete. Kako je rekao mitropolit, priča o bratoubilaštvu nije još završena, dodajući da se boji da je to tako jer smo tome skloni. On je dodao, da nažalost, na tom duhu bratoubilaštva sadašnja crnogorska vlast hoće da gradi budućnost.
– Poštujem i vlast, ali ne mogu poštovati nešto što je protiv savjesti i logike. Misija Crkve je da bude svjedok Božje istine i pravde. U svakom pokoljenju, pa i ovom našem, s tog razloga, najnovija odluka DPS-a da će da stvaraju svoju crkvu, takozvanu crnogorsku pravoslavnu - takvog bezumlja još nisam čuo, da stvaraju svoju crkvu, a ovdje osam vjekova bez prekida crkva postoji. Što će da stvaraju, koga i kome će da stvaraju? Što to znači neku crnogorsku, kao da ovo nije crnogorska crkva, a zove se Crnogorska mitropolija. Zvala se i Skenderijska, Zetska, Crnogorsko-primorska, jer se naročito poštuje Bokokotorska eparhija koja je prisajedinjenja Mitropoliji između dva rata - rekao je mitropolit Amfilohije između ostalog, pozdravljajući i najnoviju obnovu manastira, koji je kroz istoriju bio šest puta rušen i podizan iz pepela.
Direktorka budvanskih Muzeja i galerija, istoričarka mr Lucija Đurašković, jedna od autorki tekstova u monografiji rekla je da ova reprezentativna monografija, ukazuje na posebnost, izuzetan trud i pregalaštvo urednika Markuša, dizajnera Mirka Toljića, sestrinstva manastira, posebno sestara Akviline i Apolinarije, kao i svih koji su na posredan ili neposredan način doprinijeli da ova publikacija ugleda svjetlost dana.
– Monografija posvećena Manastiru Podlastva predstavlja, dakle, primjer kako izgledaju i što sadrže monografije ovog tipa, jer i slikom i naučno utvrđenom riječju, kroz prizmu teološkog ozračja, pruža istorijski i kulturološki prikaz ove naročite manastirske svetinje u vremenu i kroz vremena, te na sistematičan način sadrži i sažima najznačajnije tematske cjeline vezane za sam manastir. Tako ona među mogućim koncepcijskim rješenjima odabira ono koje u svojoj suštini predstavlja skup specijalističkih tekstova klasifikovanih prema logičnom značenjskom i hronološkom redoslijedu - navela je mr Đurašković. Poseban dio izlaganja posvetila je freskopisu ove svetinje.
Na kraju se prisutnima obratio i glavni urednik monografije Markuš, osvrnuvši se na koncepciju monografije i kratko izloživši sadržaj 10 poglavlja ovog izdanja o Manastiru Podlastva. Kako je rekao, monografija je njihov doprinos trajnosti koju već sada ima ovaj manastir. Rad na ovoj monografiji, istakao je Markuš, bio je svojevrsni izazov koji je zahtijevao prisustvo istorijske svijesti, a mislim da su svi tome odgovorili, naglasio je on.
Na kraju večeri, mitropolit Amfilohije je upoznao prisutne s činjenicom da se sada u manastirskoj crkvi nalazi djelić moštiju Sv. cara Lazara, čiji je kult izuzetno živ u Grblju, za kojeg se po predanju vjeruje da je porijeklom Grbljanin.Ž.J.


Milenijum i po trajanja liturgijskog života

– Manastir Podlastva predstavlja jedan od najznamenitijih vjerskih, kulturnih, prosvjetnih i političkih središta u nemirnoj istoriji grbaljskog područja. Tokom svoje duge istorije, jer se unutar manastirskog kompleksa nalaze temelji krstionice i hrama sa ostacima mozaika iz V ili VI vijeka, bio je često grubo devastiran razaranjima, paljenjima i drugim skrnavljenjima, tako da je u nekoliko navrata i bitno obnavljan. Međutim, pravo je Božje čudo da je do danas ostao aktivan, odnosno liturgijski živ - podsjetila je mr Đurašković na dio bogate istorije.